Čini se da je pluteni čep jednostavan komad drveta, ali njegova je metoda proizvodnje glomazna kao i proizvodnja vina. Kvalitetan čep ima veliki učinak na vino, posebno kod skupih vina. Kvalitetni čepovi, zašto čepovi za vino koriste čepove?
1. Zašto čepovi za vino koriste čepove?
Pluto ima karakteristike mekoće i jake elastičnosti. Ima mnogo finih rupica. Kada se njime zatvori usko grlo, čep se u dodiru s vinskom tekućinom širi, čime se zatvara otvor uskog grla i sprječava istjecanje vinske tekućine; Istodobno, vino također može doći u kontakt s malom količinom zraka kroz mikropore samog plutenog čepa kako bi postiglo svrhu disanja i razvoja te nastavilo svoj proces sazrijevanja nakon punjenja u boce. Osim toga, komponente čepa natopljene u vino također će dodati strukturu vinu.
Priča se da prije zatvaranja vina plutenim čepom nije bilo posebnog vinskog čepa. Obično se spremnik najprije začepi s malo vinove travke i drugim materijalima, a zatim zapečati vatrogasnom bojom. Mnogo je nedostataka u tome: u procesu otvaranja neizbježno je da u vino padnu sitne čestice laka i otkosa trave, što utječe na higijenu vina; loše brtvljenje će dovesti do ozbiljne oksidacije vina, što će utjecati na kvalitetu vina; Istjecanje tekućine je još neizbježnije, što rezultira velikim gubicima.
2. Je li istina da je vino bolje što je čep duži?
Općenito govoreći, dugi čep je dobro vino, a svi su pluteni čepovi od cijelog drveta. Ovo vino ima barem potencijal odležavanja više od 8 godina. Ako ga pijete unaprijed, morate se otrijezniti. Budući da dugi pluteni čep mora biti skuplji od kratkog čepa, ako boca dugo odležava, vino će prodrijeti u čep, a dugo brtvljenje je sigurnije. Ova vrsta vina od dugog pluta uglavnom je iz tradicionalnih europskih zemalja proizvođača vina. I ne treba dugo odležati da bi se pio, tako da nema potrebe trošiti više novca za korištenje dugih čepova. Obično je duljina čepa koji se koristi za vino opće kvalitete oko 3,5 cm do 5 cm, a duljina čepa koji se koristi za vina relativno visoke kvalitete je veća od 5 cm. Na primjer, neka francuska vina koja se prodaju za tisuće dolara koriste dugačke čepove. .
3. Kako nastaje pluto?
Pluto se izrađuje od kore hrasta plutnjaka. Hrast plutnjak je listopadno drvo iz skupine hrastova, spororastući, vazdazeleni hrast koji raste u nekim dijelovima zapadnog Sredozemlja. Hrast plutnjak ima dva sloja kore, unutarnja kora ima vitalnost, dok se vanjska kora može oguliti bez utjecaja na opstanak stabla. Vanjska kora hrasta plutnjaka pruža mekani zaštitni sloj za stablo, a također je i prirodni izolacijski sloj koji štiti stablo od požara; unutarnja kora je osnova za novu vanjsku koru svake godine. Prva berba može se obaviti tek kada hrast plutnjak bude star 25 godina. No hrastova kora prve žetve vrlo je nepravilne gustoće i veličine, nije prikladna za vinske čepove i obično se koristi za podove ili dobru izolaciju. Nakon 9 godina može se obaviti druga berba. Međutim, kvaliteta ove žetve još uvijek nije na razini zahtjeva za izradu plutenih čepova i može se koristiti samo za izradu pomoćnih proizvoda kao što su cipele, dodaci i kućanski predmeti. Do treće berbe hrast plutnjak bio je star preko 40 godina, a od kore te berbe mogli su se napraviti pluteni čepovi. Od tada će hrast plutnjak prirodno razviti sloj kore svakih 9 godina. Tipično, hrast plutnjak ima životni vijek od 170-200 godina i ima 13-18 korisnih uroda tijekom svog životnog vijeka.
Proces od branja hrasta plutnjaka do izrade plutenog čepa nije jednostavan i obično traje više od pola godine. Prvo, koru hrasta plutnjaka beru kvalificirani radnici od svibnja do srpnja svake godine. Vrijeme je u ovom trenutku vruće i suho, što pogoduje potpunom skidanju debele kore. Istodobno, vruće i suhe klime mogu povremeno dovesti do šumskih požara, pa je pri berbi kore hrasta plutnjaka potrebno zadržati najmanje 35 posto kore kako bi stablo nastavilo preživjeti. Nakon berbe, radnici označavaju godinu berbe na deblu kako bi osigurali da se svako stablo sljedeći put može pobrati u točno vrijeme.
Oguljena kora se ne može odmah upotrijebiti. Potrebno ga je čuvati na otvorenom. Visoka temperatura ljeti služi za isparavanje vode u kori, a tanin u kori potrebno je isprati i razrijediti jesenskom kišom. Nakon otprilike 6 mjeseci sušenja, svojstva korteksa su postala stabilna. Kora se zatim skladišti na betonskim podovima ili na suhom tlu za daljnju obradu. Nakon prirodnog sušenja, kora će se namakati i kuhati u poklopljenoj tegli. Ovaj proces omekšava i čisti koru, uklanja prašinu i neke tvari topive u vodi. Tijekom procesa krivolova, radnici redovito čiste i filtriraju vodu koja se koristi za kuhanje kore i dolijevaju je kad je potrebno kako bi se izbjegla unakrsna kontaminacija. Nakon kuhanja kora postaje ravna plutena ploča laka za obradu.
Nakon početnog kuhanja, radnici ocjenjuju koru prema debljini i finoći, uklanjaju dijelove niske gustoće i nagrizene štetočinama te provode drugu fumigaciju kako bi dodatno uklonili okus hrastovine iz drva. Nakon fumigacije plutene ploče 1-3 dana, radnici mogu rezati i bušiti rupe. Ako se radi o čepu od prirodnog pluta, potrebno ga je u cijelosti izrezati izravno iz daske, a njime upravljaju kvalificirani radnici u potpunosti ručno. Ostaci ploča mogu se preraditi u komadiće pluta ili samljeti u komadiće pluta. Ti se komadići pluta sortiraju, spajaju, segmentiraju, tabletiraju, glatko režu i poliraju kako bi se formirali čepovi od polimernog pluta.
Nakon što je pluto izrađeno potrebno ga je i oprati. Neki će kupci imati zahtjeve za bojom, pa će se tijekom procesa pranja obaviti određeno izbjeljivanje. Nakon pranja, radnici će pregledati gotove plutene čepove kako bi izdvojili proizvode s površinskim nedostacima kao što su fini rubovi ili pukotine. Visokokvalitetni pluteni čepovi imaju glatke površine i male pore.
Proizvođač će otisnuti natpis na pluto prema potrebama kupca, te izvršiti završnu obradu. Tiskani podaci uključuju podrijetlo vina, regiju, naziv vinarije, godinu branja grožđa, podatke o punjenju ili godinu osnivanja vinarije. Međutim, neki će proizvođači pluta slati gotove proizvode podružnicama u različitim zemljama i predavati ih određenim kupcima na tiskanje. U tiskarstvu se obično koristi inkjet, mimeograf ili tehnologija vatrenog tiska. Tehnika mimeografa je jeftinija, a tinta će prodrijeti u čep i lako otpasti. Trošak tehnologije ispisa vatre je veći, ali je kvaliteta ispisa dobra. Jednom otisnut, čep se može koristiti za brtvljenje boce.
4. Kako prepoznati oštećene vinske čepove
Čepovi su obično manje skloni oštećenjima. Što se tiče načina na koji možete utvrditi je li čep oštećen, možete provjeriti infiltraciju čepa da biste vidjeli ima li infiltracije, kao što je curenje vina, možete provjeriti ima li tragova vina na rubu čepa. U teškim slučajevima, čak i vrh čepa će Ima tragova alkohola. Ako se to dogodi, vino se možda pokvarilo.
Podsjetimo, vino ne treba držati što je više moguće uspravno, jer vino i čep nisu u kontaktu, zbog čega će se čep isušiti, a samim time izgubiti elastičnost, čime će zrak ući u vino i uzrokovati da vino oksidira.
5. Koja je šteta plutenog čepa?
Prema statistici francuskog Bordeaux Wine Association, oko 5 posto vina će se svake godine pokvariti zbog čepa. To je jednako 5 boca od svakih 100 boca vina koje će pokvariti cijelu bocu vina zbog propadanja čepa tijekom procesa starenja ili vinarija koristi čepove upitne kvalitete prilikom punjenja.
Najveća prednost korištenja prirodnog pluta je što ima prirodne pore koje omogućavaju da vino u boci pravilno diše, ali te prirodne pore su također izvrsno mjesto za život i rast plijesni. Ako se koristi bez dezinfekcije ili ako se dugo čuva u boci, može doći do razvoja plijesni i miješanja u tijelo vina, što može dovesti do kvarenja vina. Čak i zaostali sumporni dioksid i klor koji se koriste za dezinfekciju prirodnih čepova također su jedan od važnih čimbenika koji utječu na kvalitetu vina.
Zaključno, kvaliteta čepa utječe na kvalitetu vina, dobro strukturiran čep nije hermetičan, dopušta vrlo malo zraka da postupno ulazi u bocu. Vina visoke kvalitete koristit će čepove od prirodnog pluta. Što je viša kvaliteta vina, duži je pluteni čep.
